Početak
U močvarnom, siromašnom seocetu, nedaleko od Pančeva – u Idvoru, kao jedno od desetoro dece uglednog domaćina Koste, rodio se 1854. godine Mihajlo Pupin. i to u kući nepismenih roditelja. S brojnom decom odrastao je Pupin na tihim, pitomim pašnjacima kraj Tamiša, slušajući priče iz davnina, kao i setne zvuke pastirske frule
Život
Zasluge
Pored uspeha u nauci i tehnici,Pupin je zadobio i ugled kao nenadmašan profesor na Kolumbija Univerzitetu. Bio je i odličan popularizator nauke. Za svoje autobiografsko delo „Sa pašnjaka do naučenjaka“ dobio je Pulicerovu nagradu za književnost 1924. godine. Velikan nauke-Pupin je bio i veliki rodoljub. Kao prijatelj američkog predsednika Vilsona, mnogo je učinio za dobrobit Srbije na mirovnoj konferenciji po završetku Prvog svetskog rata. Siromašno seljače, jedno od desetoro dece nepismenih roditelja, Mihajlo Pupin se upisao u velikane nauke čije će se ime pamtiti vekovima.
PUPINIZACIJA
*PUPINIZACIJA, PUPINOVANJE (Prema M.Pupinu): Specijalni postupak u žičnoj telefoniji kojim se provodnicima mestimično dodaje samoindukcija pomoću Pupinovih kalema; tako opterećen vod ima znatno veću samoindukciju usled čega se smanjuje škodljivo dejstvo koje nastupa zbog preterano velikog dužnog kapaciteta u kablu. Postupak je našao na veliku primenu u kablovskoj telefoniji.
